Izmjene poreznih propisa - dohodak i doprinosi

Od 1. siječnja 2019. godine na snagu stupaju izmjene poreznih propisa o kojima pišemo u nastavku

Izmjene poreznih razreda kod oporezivanja plaće i drugih primitaka
Porezna stopa od 24% primjenjuje se na poreznu osnovicu mjesečno do 30.000,00 kn, godišnje do 360.000,00 kn
Porezna stopa od 36% primjenjuje se na poreznu osnovicu mjesečno iznad 30.000,00 kn, godišnje iznad 360.000,00 kn.
Ukidanje i promjena doprinosa
Ukida se doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%.
Doprinos za zdravstveno osiguranje povećava se s 15% na 16,5%.

Uzdržavani članovi i osobni odbitak za uzdržavane članove
Uzdržavanom djecom smatraju se i djeca, odnosno pastorčad koju poočimi i pomajke uzdržavaju te se uzdržavanim članovima smatraju maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava. Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove (uz već do sada propisano) neće se uzimati u obzir za cenzus od 15.000,00 kn i:
  • odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti
  • stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja te potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke od nesamostalnog rada
Doprinosi za članove uprave i likvidatore
Ako član uprave nije osiguran po niti jednoj osnovi, doprinose treba podmirivati samostalno na osnovicu za 2019. godinu utvrđenu u mjesečnoj svoti od 8.448,00 kn prema rješenju Porezne uprave. Za člana uprave koji je osiguran po toj osnovi za puno radno vrijeme doprinosi se plaćaju minimalno prema mjesečnoj osnovici osiguranja od 5.491,20 kn.
Ako je član uprave:
  • osiguran po toj osnovi u društvu na nepuno radno vrijeme i osnovica je manja od 5.491,20 kn ili
  • je osiguran u jednom društvu kao zaposlenik i osnovica je manja od 5.491,20 kn, a u drugom društvu je član uprave bez osiguranja (nije zaposlenik),
tada je obveznik doprinosa u visini razlike između doprinosa prema mjesečnoj osnovici osiguranja od 5.491,20 kn i doprinosa prema osnovici temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba (a koji iznos je manji od 5.491,20 kn).
Razlika doprinosa utvrđuje se godišnjim obračunom prema rješenju Porezne uprave, obveznik obračunate razlike je sam član uprave, a ne trgovačko društvo kao poslodavac. Ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza. Zakonom o doprinosima nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose.
Sve navedeno se odnosi i na izvršne direktore, likvidatore i upravitelje zadruga. Za člana uprave koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se ova obveza doprinosa.
Kamate i dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica
Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između niže ugovorene i stope kamate od 2% godišnje (prije 3%) za dane zajmove fizičkim osobama/zaposlenicima. Dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima zaposlenicima smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od kapitala zaposlenika po stopi od 24% (prije je to bila plaća u naravi). Dohodak od kapitala utvrđuje se na razliku između tržišne vrijednosti dionice i ugovorene (niže) cijene dionice.
Primici koji se ne smatraju dohotkom
  • udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovnom školovanju odnosno novčane naknade koje iste isplaćuju na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica te
  • formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.
Dohodak od osiguranja
Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
Nova minimalna plaća za 2019. godinu
Za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine minimalna bruto plaća iznosi 3.750,00 kuna.

Navedena minimalna svota bruto plaće odnosi se na puno radno vrijeme radnika, dok se najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen.

Nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika
Već od 1. prosinca 2018. godine porez na dohodak se ne plaća na isplaćene nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje.
Nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika mora se isplatiti na tekući račun te se ne može isplatiti u naravi. Iznos prigodnih nagrada (božićnica, naknada za godišnji odmor) ostaje nepromijenjen, te se zaposlenicima godišnje i dalje može neoporezivo isplatiti 2.500,00 kn godišnje uz dar u naravi do 600,00 kn s uključenim PDV-om. Djetetu do 15 godina starosti može se isplatiti dat u novu ili naravi.

Izmjene u mirovinskom sustavu
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju proširuje se mogućnost rada uz istovremeno korištenje mirovine:
  • korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena (i bez prestanka radnog odnosa uz izmjenu ugovora o radu) uz isplatu pune mirovine
  • korisniku starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine, a ako se zaposle s punim radnim vremenom uz isplatu 50% mirovine
  • korisniku prijevremene starosne koji se zaposli do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine
Za vrijeme zaposlenja korisniku ne pripada najniža mirovina, nego mirovina prema stažu i plaći, a nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža ako je povoljnija.

Novosti

Predanim radom i brigom za klijente stvaramo dugoročne partnerske odnose

Naše usluge i rješenja

Proaktivnošću i jednostavnim rješenjima pomičemo granice i postižemo zajednički uspjeh.